Slane torte by PlataDoVrata

Slane torte by PlataDoVrata

ZAŠTO TORTE NOSE ŽENSKA IMENA? 🙂

Moramo biti pošteni i reći da su žene te koje svijet čine ljepšim mjestom.

 

Zato smo odlučili slane torte nazvati po našim slavnim Hrvaticama, ženama koje su se odavno upisale u povijest lijepe naše.

U nastavku pročitajte koje su to dame koje su nas inspirirale u postupku imenovanja slanih torti:

 

KATARINA

Katarina Zrinski (1625. – 1673.), kći Vuka Krste Frankopana i žena Petra Zrinskog, najstarija je do sada poznata hrvatska književnica. Rodila se 1625. u dvorcu u Bosiljevu. Nakon sloma Zrinskih i Frankopana, Katarina i njezina najmlađa kći Zora Veronika pod jakom stražom odvedene su u zatočeništvo u Graz, gdje je ona izložena poniženjima i patnjama. Shrvana tugom i bolešću, umire u samostanu sestara dominikanki. Godine 1661. objavila je u Mletcima osebujan molitvenik Putni tovaruš, jedno od najznačajnijih djela ne samo hrvatske molitveničke literature, nego i hrvatske barokne književnosti u cjelini.

 

MIA

Mia Čorak Slavenska, prva hrvatska primabalerina, rođena je u Brodu na Savi 20. veljače 1916. godine. Bilo je to vrijeme kada je ruski balet dosegnuo vrhunac i lagano počeo gubiti na popularnosti. Od rane mladosti posvetila se plesu i baletu, a s dvanaest godina nastupala je na plesnim solo večerima, dok je s trinaest bila solistica. Sudjelovala je na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, na Plesnoj olimpijadi gdje je postigla najveći uspjeh od tada, osvojivši prvu nagradu. Krajem tridesetih godina napustila je Hrvatsku i postigla veliku svjetsku popularnost nastupivši u Južnoj Americi, Africi i Aziji. Postala je i primabalerina Metropolitan opere u New Yorku 1954./55. U New Yorku 1960. godine je otvorila svoj baletni studio, pa se sve više posvetila pedagoškom radu, da bi 1963. godine napustila kazališne daske. Do početka osamdesetih predavala je na Kalifornijskom Sveučilištu, nakon čega je otišla u mirovinu. U znak spomena na veliku hrvatsku umjetnicu, njezin rodni grad, Slavonski Brod, 2004. godine je postavio spomen ploču na kuću u kojoj se rodila.

 

JELENA

Jelena Slavna bila je hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II. Nakon njegove smrti 969. godine vladala je kao regentkinja svog malodobnog sina Stjepana Držislava. Bila je omiljena u narodu, stoga i nadimak ‘Slavna’.
Jelena Slavna navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Prema Tomi Arhiđakonu, dala je sagraditi dvije crkve u Solinu. Crkvu svetog Stjepana, koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu svete Marije na Gospinu otoku kao krunidbenu baziliku. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. st. solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.

 

RUŽA

Ruža Pospiš-Baldani (1942.), hrvatska operna diva svjetskoga glasa, za čitave svoje 40-godišnje karijere ostala je vjerna zagrebačkoj operi, ali je usporedno stjecala svjetski ugled. U Metropolitanu je debitirala 1966. kao Maddalena u ‘Rigolettu’, a 1970. angažirana je u Metu kao Carmen u režiji Jean-Louisa Barraulta. Nastupala je na prestižnim svjetskim pozornicama od Covent Gardena i Bečke državne opere do Carnegie Halla, Madrida i Scale, a u Vatikanu je pjevala pred Ivanom Pavlom VI.

 

MARIJA

Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.) prva je hrvatska novinarka i jedna od najvećih hrvatskih književnica. U vrijeme svog djelovanja sudjelovala je u političkim borbama, te bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Istodobno, pisala je feljtonske romane, a publika je ‘gutala’ njezina djela ‘Gričku vješticu’, ‘Plamene inkvizitore’, ‘Gordanu’, ‘Jadranku’, ‘Kćer Lotrščaka’, ‘Kneginju iz Petrinjske ulice’. Njezine autorske početke obilježio je anonimni tekst ‘Jedan časak’ u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera postala članica uredništva toga lista.

 

IVANA

Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.), često nazivana hrvatskim Andersenom, u Hrvatskoj i svijetu priznata je kao jedan od najznačajnijih pisaca za djecu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Pozornost književne publike skrenula je na sebe 1913. romanom za djecu ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’, a njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ‘Priče iz davnine’ iz 1916., koja sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu, a 1937. postala je njen član, kao prva žena kojoj je dodijeljena takva čast.

 

LORENA

Lorena Š. je mlada curka rođena 2017.g. – princeza, kraljica i apsolutna vladarica srca našeg direktora 🙂

 

Tekstovi i slike preuzete iz online literatura.

U slučaju da su potrebne korekcije u opisima, slobodno nas kontaktirajte na info@platadovrata.com

Vaš team PlataDoVrata.com

 

Podijeli ovu objavu